VRSTE KONOPLJE

Nekada je rod konoplje bio dijeljen na tri zasebne vrste konoplje, dok se prema novijim spoznajama rod sastoji od samo jedne vrste, (Cannabis sativa), koja se pak pojavljuje u tri podvrste:

  1. Industrijska konoplja (Cannabis sativa subsp. sativa)
  2. Indijska konoplja (Cannabis sativa subsp. indica)
  3. Ruderalna konoplja (Cannabis sativa subsp. spontanea, sinonimno ruderalis) ruska ili divlja konoplja

Ovisno o namjeni razlikujemo 2 vrste konoplje:

  1. psihoaktivne, odnosno medicinske konoplje sa sadržajem THCa većim od 0,2% u biljci, i
  2. industrijske (korisne), kod kojih je sadržaj THCa ispod 0,2%.

Na otvorenim površinama konoplja, ovisno o podvrsti, može narasti od 50 cm pa do 8 m.

U Europi može narasti najviše do oko 4 m, no visina biljke od 2 m može se smatrati realnom. Korijenje konoplje može kod odgovarajućih uvjeta tla prodrijeti i do 140 cm u dubinu, što je bitno dublje od korijenja drugih usporedivih „korisnih“ (lat. Sativa)  biljaka. To je bio razlog da se konoplja ranije vrlo često sijala na iscrpljenim, “nabijenim” tlima kako bi ih se razrahlilo i po mogućnosti pripremilo za kasniji uzgoj zahtjevnijih biljki, kao što su žitarice. Konoplja se upotrebljavala i na područjima stepa ugroženim dezertifikacijom kako bi se tlo ne samo razrahlilo, nego i istovremeno zasjenilo.

Druge biljke su se sijale tek nakon što bi sijanje konoplje poboljšalo kvalitetu tla. Konoplja raste svagdje, bez pesticida i herbicida, što uzgoj konoplje čini korisnim za cijelu planetu.  To je jedna od najkorisnijih biljaka na svijetu, jer je biorazgradiva, održiva i ne otrovna. Konoplja ne treba puno vode,  nema bolesti i štetnika, ne treba gnojivo, pesticide i herbicide, te čisti tlo od korova.